Materijal za gradnju električne gitare
Pošto ću se na ovom blogu zadržati pretežno na električnim gitarama, a rjeđe na akustičnim, ovaj članak se odnosi na električnu gitaru. Dakle, za izradu gitare, potrebno je drvo kao osnovni elemenat. U pravilu se tijelo gitare može izrađivati od bilo kojeg drveta, ako je to tvrdo drvo,
Ne preporuča se meko drvo iako se neke vrste rade iz lipe, jablana ipak se u pravilu koriste tvrda drva. Među najčešćim vrstama koriste se joha (alder),
orah(walnut), kesten, javor (maple)
,a od egzotičnih mahagonij (mahogany)
, neke vrste afričkih i australskih tvrdih drveta.
Kao materijal za izradu vratova najčešće se koristi javor, orah, mahagonij. To je važno iz razloga što vrat gitare mora biti postojan, čvrst, otporan na vitoperenje, a takve zahtjeve pružaju upravo vrste koje sam nabrojio.
Bez obzira o kojem se drvu, radi vrlo je važno da je drvo posušeno na određeni stupanj vlage u drvu. Pod količinom vlage u drvu smatra se iznos apsolutne a ne relativne vlage. Drvo je živi materijal i bez obzira koliko se sušilo, uvijek zadrži određenu količinu apsolutne vlage.
Optimalna količina vlage u drvu za gradnju gitara je od 8 do 13% apsolutne vlage. To se mjeri posebnim instrumentom "higrometrom" koji je dans jedan moderan digitalni uređaj sa šiljkom koji se lagano zabije u drvo i mjeri postotak vlage.
Optimalan način sušenja drva je prirodno a nikako umjetno sušenje u sušarama. Idealno je da se drvo složi na stalke odmaknuto od zemlje minimalno 15 cm. Važno je da su podmetači na razmaku maximalno 30 cm kako se drvo nebi iskrivilo pri sušenju. Komadi koji se suše moraju međuredno odvojiti letvama najmanje 5 cm. Važno je da je "trap" gdje se vrši sušenje dobro opterećen, da se ne ljulja, te da se na vrhu trapa dobro i što više optereti. Trap treba dobro pokriti da ne prokišnjava. Najidealnije je da je trap na dobroj cirkulaciji zraka, bez dodira sa suncem i oborinama.
Tako složeni trap treba se sušiti ovisno o vremenu, klimi, i vrsti drveta najmanje 3 godine. Povremeno se mjeri vlaga i kad dostigne otprilike 15% može se izvaditi komad i dodatno prosušiti u zatvorenim proostorima još do određene količine vlage.
Prije same obrade na strojevima, bitno je da se poznaje tehnologija obrade drva. Najvažnije je da se poznaje struktura sastava drva zbog strojne obrade. To ćemo najbolje uočiti kad drvo pilimo radijalno ili dijagonalno, te vršimo hoblanje. (blanjanje). Nije svejedno prilikom blanjanja, naročito na strojevima koji se vrlo brzo vrte (neki abrihteri i blanjalice čak do 30.000 o/min, na koju stranu se drvo umeće u stroj za blanjanje.
U slučaja obrnutog smjera blanjanja, dolazi do trganja vlakana, što rezultira nepravilnim površinama, opasnost od vraćanja daske, te ozljeđivanja radnika koji radi na stroju.
Da bi se to izbjeglo, treba prvi sloj izblanjati vrlo tanko te vidjeti kako ostaje površina.
Iskusni majstori to znaju po zvuku bubnja sa noževima. Ukoliko je zvuk ravnomjeran i ne čuju se zvukovi trganja vlakana, može se nastaviti blanjanje. Ukoliko se čuje karakteristični zvuk "čupanja" treba slijedeći prolaz daske kroz stroj izvršiti u obrnutom smjeru. Na drugoj strani daske vrijedi isti postupak.